Rano detinjstvo je doba izuzetnog fizičkog, kognitivnog, socijalnog i emotivnog razvoja.

Razvoj u prve tri godine života naziva se psihomotorni razvoj. Od treće godine se procenjuje intelektualni ili kognitivni razvoj, jer se očekuje da detetov govor bude dovoljno razvijen da bi procena mogla da se sprovede. Od 6-7. godine se procenjuje intelektualno funkcionisanje.

Istraživanja pokazuju da je razvoj u prvim godinama života deteta od nemerljivog značaja za zdravlje, učenje i postignuće za ceo život.

Kognitivni razvoj je najintenzivniji u prvim godinama detetovog života i zavisi od iskustva i stimulusa kojima je dete izloženo.

Za usvajanje i razvijanje određenih funkcija postoji senzitivan – kritičan period, odnosno vremenski period u kome je dete zrelo za usvajanje i ovladavanje novim funkcijama. Ukoliko želimo da dete neku veštinu savlada ranije, dok još nije zrelo za to ulagaćemo mnogo više napora, vremena i trebaće mnogo više vežbe. Ukoliko je dete zrelo ovladavanje traje kratko.

Mozgu je za razvoj potreban stimulus, iskustvo sa kojim se susreće. Odgovornost odraslih koji se brinu o deci je da dete dobije odgovarajuću stimulaciju.

Da bi dete u potpunosti razvilo svoje kognitivne potencijale, detetu je potrebna mogućnost da istražuje i uči. Treba reagovati na njegova interesovanja. negovati i podsticati radoznalost, pomagati mu da istražuje okolinu i hrabriti ga da razvija mišljenje pokazujući mu nove mogućnosti.

Svako detet je jedinstveno. Postoje individualne razlike u razvoju svake funkcije (neko prohoda sa 11 meseci, a neko sa 17 meseci, i sve je u očekivanim razvojnim okvirima), kao i u sklopu razvoja (neko dete prvo prohoda, dok drugo prvo progovori).

Rani razvoj je period velikih prilika, zapravo jednstvena prilika koju možemo iskoristiti ili propustiti. A treba je iskoristiti na najbolji mogući način. U prvih 5 godina praktično postavljamo temelje. Potrudite se da postavite dobre i čvrste temelje za dalji razvoj Vašeg deteta.

 

Autor teksta:

Maja Pisarić
Master psiholog i specijalista medicinske psihologije